Skip to main content

Ostvaren san profesorke Jasmine Vujić

profesorka jasmina vujić
Spread the love


  Profesorka Jasmina Vujić ostvarila je svoj san. Nekadašnji naučni saradnik Instituta za nuklearne nauke Vinča a zatim  prva žena šef  katedre za nuklearni inženjering na jednom od 10 najboljih fakulteta u Americi, na kalifornijskom univerzitetu Berkli, Jasmina Vujić – vratila bi se u svoju Srbiju i ranije da je mogla. Da gaji sočne šljive, mirišljavi paradajz, bujni peršun. Maštali su o tome Americi 30 godina. Sada je ostvaren san.

 – Uvek smo imali nameru da se vratimo ali su nas okolnosti, ekonomska i politička destabilizacija zemlje, ratovi, inflacija –  u tome sprečili – kaže profesorka Vujić.-  Moj muž se penzionisao pre nekog vremena i vratio u Srbiju.  Kupili smo imanje u Šumadiji, gde proizvodimo svoju zdravu hranu, i gde planiramo da mirno živimo okruženi prelepim šumama i proplancima, čistom i nedirnutom prirodom i izvorskom vodom.

Velike odluke

O Kako se uopšte donose velike odluke? Da li je za to potrebno slušati razum, srce…?

– Razni ljudi velike odluke donose na razne načine. Kod mene to ide relativno brzo, a zasnovano je naravno na prethodnom znanju i iskustvu, ali i srce ima svoj veliki udeo.  Bez obzira koju i kakvu odluku donesem, ne vraćam se u nazad i ne pitam se da li je možda moglo ovako ili onako. Iz svakog događaja u prošlosti (pozitivnog ili negativnog) nastojim da izvučem dobro i da gledam u budućnost.

o Kako nekome ko je živeo u Americi izgleda sada život u Srbiji?

– Život u SAD ne liči na holivudske filmove kojima nas bombarduju. Ima dosta sličnosti, ali ima i razlika. Prvo, to je pravno uređena država i zakoni se ne menjaju svakoga dana kao u Srbiji. Korupcije sa kojom se građani u Srbiji susreću svakodnevno, nema na tom nivou. Nikome ne treba da date mito da bi ste zakazali pregled kod lekara ili osnovali svoj biznis. Naravno, korupcija postoji i u SAD, ali je to na nivou korporacija, vašingtonskih političara, vojno – industrijskog kompleksa. Ljudi u SAD veoma puno rade i nemaju vremena preko nedelje da sede po kafićima. S druge strane, nemaju sigurnost na poslu i mogu lako da budu otpušteni.

O Šta biste vi u Srbiji prvo promenili, unapredili, gradili, dogradili…?

– Prvo, Srbija bi konačno trebalo da postane pravna država, sa nezavisnim sudstvom, i istim aršinima za sve. Korupcija koja je zahvatila sve pore života, mora de bude iskorenjena. Moramo se vratiti tradicionalnim vrednostima i jakoj porodici. Veoma me pogađa srozavanje moralnih i etičkih vrenosti, urušavanje našeg obrazovnog sistema, užasni televizijski programi bez ikakve vrednosti (Farme, Parovi, jeftine strane serije), cenzura u medijima i rasprodaja svih dobara strancima. Zaustavila bih brutalnu privatizaciju, urušavanje sela, rasprodaju naših njiva i pašnjaka, naših šuma i voda. Srbija bi morala da ima svoj nacionalni program razvoja, nezavisnu spoljnu i unutrašnju politiku.

Iste brige ljudske

o Da li su svakodnevne brige Amerikanaca iste kao i brige Srba ( da li ću imati para da platim račune, da kupim hranu, da platim prevoz…) , čime su oni nezadovoljni?

– Uglavnom su iste. Većina Amerikanaca je veoma zadužena (to je ipak potrošačko društvo gde svako želi da ima visok standard), tako da žive od meseca do meseca. Jako su uplašeni da ne dobiju otkaz na poslu, jer bi se sav njihov standard srušio preko noći, tako da rade i po 12 sati dnevno, pa čak i preko vikenda. Školovanje je veoma skupo, tako da većina studenata mora da radi i po 20 do 30 sati nedeljno uz učenje, da bi platili troškove studije. Većina roditelja nema dovoljno sredstava da plati studije svojoj deci. Zdravstvena zaštita je isto veoma skupa, kao i kuće i stanovi.

o Da li verujete da se informacije iz sveta nauke kriju od javnosti? A ih poseduje samo mali broj ljudi?

– Ne verujem u to.

O Da li imate osećaj da danas od toliko informacija koje se plasiraju zapravo niko nema onu pravu o tome da li su proizvodi koje koristimo ( od lekova, kozmetike, plastike, klima – uređaja, hrane, vode iz vodovoda i plastičnih flaša….- štetni po naše zdravlje ili ne?

– Koliko je ranije (pre širokorasprostranjenog Interneta) bilo teško pronaći prave informacije, toliko je danas u moru informacija i dezinformacija kojima nas obasipaju dnevno, još teže pronaći prave informacije. Ja puno čitam i nastojim da stvari proveravam iz više nezavisnih izvora, pre nego što donesem svoj sud. Moje preporuke su da koristite što manje lekova, sem kad su apsolutno neophodni, da se hranite  zdravom hranom (koju ste po mogućnosti sami proizveli i odgajili), da selite se iz prenaseljenih i zagađenih gradova na sela i u čistu prirodu.

Nepravda teška kao kamen

O Kako vi prevazilazite nepravdu koja vam je učinjena?

– Teško. Ja se obično šalim da se pravi Srbi prepoznaju po tome što imaju gen za nepravdu – to nikako ne mogu da trpe. Borac sam za istinu i u nauci, i u obrazovanju, kao i u privatnom i javnom životu.

O Kako da čovek bude srećan u svetu u kome je glavni stub – etika poljuljan?

– Nažalost, danas su sve prave vrednosti zanemarene i potisnute, moral i etika su pali na niske grane, a na površinu je isplivala korupcija, lažne vrednosti, potrošačko društvo, bogađenje po svaku cenu, lažni idoli. Zato čovek treba da se posveti svojoj porodici. Nas je jaka tradicionalna porodica održala kroz vekove, i samo uz svoju porodicu i prave prijatelje možemo da opstanemo u svetu poremećenih vrednosti.

O Kakvi ljudi su najčešće srećni ljudi?

– Samo čovek okružen svojom porodicom, decom i unucima, kao i pravim prijateljima, može da tvrdi da je srećan.

O Da li mislite da se danas znanje uopšte ne vrednuje, već da uspeh pojedinca zavisi od dobre volje poslodavca, veza i sasvim bednih kriterijuma…?

– Nažalost, u Srbiji se danas ne cene znanje, obrazovanje, iskustvo, pamet, poštenje…Zato smo tu gde smo, jer se decenijama vodila negativna selekcija, pa su na površinu isplivavali oni najneobrazovaniji, najnemoralniji, poltroni, korumpirani, željni vlasti po svaku cenu,.. U SAD je upravo suprotno, na ceni je znanje, iskustvo, odgovornosti, disciplina, i zato i uspevaju da dominiraju u mnogim oblastima, uključujući nauku, medicinu, tehnologije.

Paralelni svetovi

o Da li verujete u paralelne svetove? Ili svetove izvan nas, život posle smrti?

– Ja sam veliki zaljubljenik u naučnu fantastiku. Od malih nogu sam čitala naučno fantastične knjige i gledala naučno – fantastične filmove. Ideja o paralelnim svetovima je veoma zanimljiva, ali nema dokaza za to, kao ni za postojanje drugih planeta u svemiru sličnih našoj Zemlji, gde postoji život. Takođe nema dokaza ni da ima ni da nema života posle smrti. Svako može da izabere da veruje u jedno ili u drugo. Ako pogledamo da se naš organizam sastoji uglavnom od 4 hemijska elementa: kiseonika, vodonika, ugljenika i azota (uz manje količine ostalih elemenata kao što je kalcijum, gvožđe, kalijum,..), ti atomi i molekuli će nastaviti da postoje i posle naše smrti i postaće deo nečega drugoga.

O Da li je po vama duh energija?

– Nemamo dokaze za takvu tvrdnju.

O Da li verujete da naš duh ne može biti uništen?

– Ako govorimo, na primer, o duhu nacije, to opstaje i prenosi se sa kolena na koleno. To ne može da bude uništino dok god mi verujemo u naše osnovne tradicionalne vrednosti i to prenosimo na našu decu i unuke.

O U šta verujete?

– Verujem u znanje, nauku, poštenje, moralne i etičke vrednosti, porodicu…

O U čemu mogu da nađu utehu i veru ljudi koji ne veruju u Boga?

– Ljudi biraju da veruju u razne stvari. To nema veze sa nalaženjem utehe.

O  Kvalitet… Da li on zaista uvek pobedi?

– Da, u to duboko verujem.

Dijana Dimitrovska

beograd car dušan cern crkva crna gora Dijana Dimitrovska dinastija dirigent doktor film freske gitara glumac glumica istorija istoričar karcinom klasična muzika knez lazar knjiga kosmos kosovo i metohija kosovski boj manastir more muzika muzičar narodno pozorište nemanjići pesnik pisac pozorište profesor reditelj slikar slikarka Srbija srednjovekovna srbija stefan nemanja stefan prvovenčani teatar turci tvrđava umetnost vukan nemanjić

Vidi još: Inženjer koji veruje u softver

https://dijanadimitrovska.com/dejan-ilic-inzenjer-koji-veruje-u-softver/

Pridruži se onima koji čitaju

San, slika Anrija Rusoa.

Pridruži se klubu čitalaca

анри русо

berkli, jasmina vujić, nuklearni inženjering, profesorka, SAD


Dijana Dimitrovska

Novinar, pisac, copywriter

Оставите одговор

Kupi pdf knjige