Svi srpski vladari

Svi srpski vladari

Svi srpski vladari, knjiga autora Nebojše Đorđevića i Dijane Dimitrovske,koju je štampala izdavačka kuća Mali Nemo, biće predstavljena na Sajmu knjiga u Beogradu, koji počinje sutra i traje do 27. oktobra.

Ova knjiga sažima 9 vekova srpske istorije i predstavlja 38 vladara, koliko je, inače, Srbija imala u svojoj istoriji počev od Stefana Nemanje, rodonačelnika dinastije Nemanjić do poslednjeg srpskog kralja Petra II Karađorđevića.

Rukopis Svi srpski vladari nastajao je dugo i uporno, kako su istakli autori.

– Cigla po cigla, ličnost po ličnost, iz veka u vek, gradili smo ovu kuću srpskih vladara.
U veličanstveno zdanje istorije smestili smo 38 ličnosti koje su kroz istoriju vodile srpski narod. Krenuli smo od dinastije Nemanjić, od 12. veka. U period pre Nemanjića, koji je baš dalek, maglovit, nejasan i neuhvatljiv, nismo se usudili da se uputimo, što ne znači da se nećemo. Poznato je da je srpska država pre Nemanjića bila jaka, da je imala nekoliko dinastija, i svoje uspone i padove. Bila je to država koja je imala svoju celinu, a zatim izgubljene delove, kako Stefan Prvovenčani navodi za svoga oca Stefana Nemanju, kazujući da je on „ skupljač izgubljenih delova svog otačastva i obnovitelj”.
U ovom rukopisu su vladari za različitim titulama: srpski župani, kraljevi, carevi, despoti koji su rukovodili državnim tvorevinama i organizacionim društvenim strukturama: kneževinama, kraljevinama, carevinama,despotovinama. Imali smo čak i despote, a da uopšte nismo imali državu u pravom smislu reči već prosto izbegli srpski narod pred turskim osvajačima koji je potražio spas u Ugarskoj. Imali smo i (poslednjeg) srpskog kralja koji nije imao ni kraljevstvo ni domovinu.
Krenulo sse od prvog Nemanjića, od rodonačelnika ove dinastije, koji je počeo da stvara državu koja će u srednjem veku imati nesagledivne razmere, ali će kasnije, tokom svoje istorije biti i na kolenima, ili je uopšte neće biti- kazao je Nebojša Đorđević.

Svi srpski vladari, autori Nebojša Đorđević i Dijana Dimitrovska


-Ovaj rukopis je kao film. U njemu može da se „vidi“ kako su živeli vladari i njihove porodice, kakvo je bilo država, narod, susedi, vojska, naoružanje, stanovanje, putevi…On je neka vrsta razglednice: ekonomske, etnološke, vojne, diplomatske, psihološke razglednice iz 12,13. i tako redom do 20.veka.
U ovom rukopisu se može sagledati kako se razvijala država ali i crkva, dva stuba neraskidivo vezana, koja su jedno drugo podupirali i nadograđivali. Od kada je jedan Nemanjić, Sveti Sava formirao samostalnu srpsku crkvu, svi srpski vladari su za nju bili izuzetno vezani. Oni su za života gradili svoje veličanstvene zadužbine, po završetku vladanja predavali se monaškom životu, a neki su i posle smrti postajali sveci. Istorija nas uči da je u tim vremenima ukorenjeno moćno, univerzalno trojstvo: vera, kralj i otadžina koje je najsnažnije čuvalo državu.
Zahvaljujući tom trojstvu, ostalo nam je u nasleđe hiljade predivnih hramova, zadužbina naših vladara i velikaša, znakova da su ti ljudi nešto učinili za državu, narod i buduća pokolenja. Tragična novovekovna istorija, nažalost, otela nam je deo teritorije, a sa njom je odvojena od matice i srpska baština.
Te zadužbine, manastire, crkve, rodna mesta, kamene mostove i nestale dvorove čuvamo u sećanju i na ovaj način – kroz zapise, istorijske priče i podsećanja. I, nadamo se, da tako gradimo svest da ono što je deo naše kulture, tradicije i istorije – nikada ne sme da se napusti i zaboravi.
Ogromna reka vremena od devet vekova ulila se u ovaj rukopis i iz njega izlazi kao mali potok, koji žubori i priča priču o prošlim vremenima, ne dajući čoveku da je zaboravi- istakla je Dijana Dimitrovska.

autori beograd car dušan crkva crna gora Dijana Dimitrovska dinastija doktor film gitara glumac glumica istorija istoričar knez lazar knjiga kosovo i metohija kosovski boj manastir manastiri more muzika muzičar nebojša đorđević nemanjići pesnik pisac pozorište pravoslavlje profesor profesorka reditelj slikar slikarka SPC Srbija srednjovekovna srbija stefan nemanja stefan prvovenčani svi srpski vladari teatar turci tvrđava umetnost vera

Kralj Vukašin Mrnjavčević i Božja kazna

Kralj Vukašin Mrnjavčević i Božja kazna

   Vukašin Mrnjavčević (1320-1371) srpski velikaš, uzdigao se do i tada nezamislivih visina: postao je kralj i  vladao zajedno sa jednim Nemanjićem, carem Urošem V zvanim Nejaki.  

   Mnogi smatraju da su car Uroš i kralj Vukašin vladali u slozi. To zaključuju na osnovu nekoliko činjenica. U Dubrovnik novembra 1366. godine dolaze zajedno po svetodimitarski dohodak poslanici i cara Uroša i kralja Vukašina. U Psači na fresci izrađeni su zajedno, kao vladari, gde je car Uroš V malo viši od kralja Vukašina.

 Na fresci odaju slaganje, dvojstvo. Ali, da li je tako? Protiv shvatanja idiličnog vladanja govore naši izvori pisani sedmdesetih godina XIV veka. Stariji letopisci, kako navode istoričari, izričiti su da je  Vukašin  „srinuo” cara s prestola i sam uzeo vlast i da je Uroš „mnogo ozlobljenja i muke i nevolje pretrpeo”. U biografiji patrijarha Save, kazuje anonimni pisac, car Uroš je „bedu veliku primio od svoje vlastele”, a sam Vukašin se „ drznuo na kraljevstvo”.

 Narodna epska pesma, takođe, govori o tome da su se Mrnjavčevići otimali o carstvo, na osnovu čega se zaključuje da je mladi car Uroš bio prinuđen da prihvati kralja Vukašina.

Caru Urošu je, po jednom delu istoriografije, ostala samo titula, jer stvarne vlasti nikakve nije imao.

 Kako se porodica Mrnjavčević uzdigla do tog nivoa da Vukašin postane kralj? Poreklo porodice Mrnjavčević nije poznato, iako se veže za više mesta i oblasti. Istoričari sudeći po prezimenu, smatraju da su iz zapadnih oblasti, od humske ili zetske zemlje. Uglavnom, o Vukašinu nema naročitih pomena sve do 1365. godine, kada se izdiže posle smrti despota Dejana, carskog zeta i despota Olivera čiji je ugled u Makedoniji bio veoma veliki.

  Iako je opasnost od Turaka postajala sve jača, to nije ujedinilo i zbližilo srpske velikaše. Istoričari Vukašina opisuju kao vrlo vlastoljubivog što ga je i dovelo do toga da postane kralj.

Za više idi na link

autori beograd car dušan crkva crna gora Dijana Dimitrovska dinastija doktor film gitara glumac glumica istorija istoričar knez lazar knjiga kosovo i metohija kosovski boj manastir manastiri more muzika muzičar nebojša đorđević nemanjići pesnik pisac pozorište pravoslavlje profesor profesorka reditelj slikar slikarka SPC Srbija srednjovekovna srbija stefan nemanja stefan prvovenčani svi srpski vladari teatar turci tvrđava umetnost vera