Ana Dandolo, kraljica čiji je lik preživeo 200 godina

Ana Dandolo, kraljica čiji je lik preživeo 200 godina

Bila je toliko moćna vladarka da je uspela ono što je retko kome pošlo za rukom. Ubedila  je svog pravoslavnog muža i vladara da se okrene Veneciji, katolicima i papi!

  Stefan Nemanjić je to  i uradio, postavši  prozapadni srpski vladar.

 Ali, taj potez je bio duboko taktički i  omogućio mu je  da dobije papsku krunu, a da  država  koju je tek bio preuzeo od oca stekne status  međunarodno priznate kraljevine.

  Ako je  to bila cena, Stefan Nemanjić, koji će posle krunisanja dobiti naziv Prvovenčani ( stari izraz koji označava venčanje sa krunom) žrtvovao se za – državnu stvar.

Lepa Venecijanka, svetle puti, oniža ( visoka tek 162 santimetara) sa lepim osmehom ( sudeći po podatku antropologa da je u trenutku smrti imala sve zdrave zube)  bez sumnje je znala kako da ubedi muža da učini pravu stvar za sebe, za dvor i za Srbiju.

 Poticala je iz  vladarske porodice mletačkih duždeva, bila je unuka slavnog dužda Enrika  Dandola, odrasla je u blagostanju i sigurno ne bez manira i elokvencije.

  Interesni brakovi u to doba, bili su uobičajeni i ona je  pristala  da se uda za  Stefana Nemanjića, pošto je ovaj prethodno  oterao svoju prvu ženu Vizantinku Evdokiju.

 Nemoguće je ne primetiti kako se Stefan vodio za interesom u ljubavi. Dok je Vizantija bila moćna, Stefanu je odgovarala  vizantijska princeza koju je izabrao za ženu. Kada mu je bila potrebna podrška Mletačke republike i papske stolice, Vizantinka mu je predstavljala  teret. Postala je „preljubnica“ a „ imala je i šugu“ zbog čega je Stefan izbacio na ulicu samo u košulji. Da li je zaista prevarila muža, ili je do skandaloznog raskida došlo jer je Stefanu trebao novi interesni brak – ne znamo.

  U to vreme Venecija je imala jak uticaj na Balkansko poluostrvo i Ana Dandolo mu je savršeno odgovarala.

  Brak je brzo utanačem a venčanje još ekspresnije.

 

autori beograd car dušan crkva crna gora Dijana Dimitrovska dinastija doktor film gitara glumac glumica istorija istoričar knez lazar knjiga kosovo i metohija kosovski boj manastir manastiri more muzika muzičar nebojša đorđević nemanjići pesnik pisac pozorište pravoslavlje profesor profesorka reditelj slikar slikarka SPC Srbija srednjovekovna srbija stefan nemanja stefan prvovenčani svi srpski vladari teatar turci tvrđava umetnost vera

Stefan Prvovenčani – prvi srpski kralj

Stefan Prvovenčani – prvi srpski kralj

   Nije baš sjajno startovala vladavina Stefana Nemanjića (oko 1166-1227/28) koga je njegov otac veliki župan Stefan Nemanja odredio za naslednika prestola kao srednjeg sina, umesto najastarijeg.

  Početak njegove vladavine biće u znaku gorčine starijeg brata Vukana zbog nepravde ali i u neprekidnom strahu da će ga nezadovoljni stariji brat svrgnuti sa prestola, što će se zaista kasnije i dogoditi.

 Sve vreme svoje vladavine a i posle u dvogoidišnjem izgnanastvu  Stefan Nemanjić će se za presto koji mu je otac ostavio boriti potiv starijeg brata i njegovih moćnih saveznika koji su gledali svoje interese. Vukan sve vreme kuje zaveru, čak i dok je otac Stefan Nemanja još živ i u  Hilandaru, svojoj veličanstvenoj zadužbini gde tihuje sa sinom Savom, i posle očeve smrti 1199. godine. Traži pomoć i od pape sa kojim je u dobrim odnosima.

 Ali i Stefan koji shvata da bez podrške velikih neće uspeti da se održi na pretestolu, stupa u kontakt sa papom i traži krunu za sebe.

 Kada Vukan za to sazna silno će se naljutiti i u savezu sa mađarskom vojskom krenuće 1202. godine na brata. Stefan Nemanjić moraće da se skloni u Bugarsku, gde će sagledati lošu situaciju po sebe i tražiti rešenje.  

Sreća će mu se ubrzo osmehnuti, kada su se Mađari povukli iz srpskog Braničeva pred naletom Bugara, Stefan se vratio na presto velikog srpskog župana dok se Vukan povukao u Zetu.

Tako se te 1204. godine ostvarila očeva želja da Stefan vlada Raškom, a da Vukan bude veliki knez jedne oblasti.

 Kada se Stefan ustoličio na čelu srpske države, u istoriji Balkanskog poluostrva počelo je jedno novo razdoblje. Srušeno je Vizantijsko carstvo pod naletima krstaša (Četvrti krstaški rat). Nastanak više novih država na tlu stare imperije promenio je odnos snaga na jugoistoku Evrope. Balkan se podelio na dva tabora. U jednom su bile države verne vizantijskom duhu: Srbija i Bugarska dok su u drugom bile nove države koje su bile za latinsku politiku.

Osnivanje Latinskog carstva u Carigradu Stefan Nemanjić je mudro pratio. Miran je ostao i Vukan u Zeti.

Braća su se pomirila tek kada je Sava iz Hilandara  početkom 1208. godine doneo očevo telo.

 

autori beograd car dušan crkva crna gora Dijana Dimitrovska dinastija doktor film gitara glumac glumica istorija istoričar knez lazar knjiga kosovo i metohija kosovski boj manastir manastiri more muzika muzičar nebojša đorđević nemanjići pesnik pisac pozorište pravoslavlje profesor profesorka reditelj slikar slikarka SPC Srbija srednjovekovna srbija stefan nemanja stefan prvovenčani svi srpski vladari teatar turci tvrđava umetnost vera